BRUSJE
Na starom putu od Starog Grada prema Hvaru, prolazi se preko najviših djelova otoka Hvara. Tu se zbog klimatskih utjecaja razvija bujna niska mediteranska vegetacija, pa je tako Brusje osobito poznato po medu, vinu, maslinovom ulju i lavandi, koja svojim mirisom i bojom prekriva gotovo sva polja i omamljuje svojim mirisom i bojom. Naselje je nastalo još u 16. stoljeću, kao pastirski stan grada Hvara i tako ostalo povezano sa Hvarom do danas. Otvaranje nove ceste između Starog Grada i Hvara kao da se vratio idilični otočni mir u Brusje, pa tako možete naići na skupinu magaraca koji će se odmarati na cesti. Imajte malo strpljenja za njihovu poslovičnu tvrdoglavost.
DOL
Udaljen svega dva kilometra od starogradskog polja nalazi se selo Dol. Kako mu i ime govori Dol se ugnijezdio u plodnoj udolini koja je svojevrsni ogranak starogradskog polja. Vinova loza je ono što dominira poljima, a lijepa slikovita crkva Sv. Petra čitavim ovim krajem.
GDINJ 
Danas je to tek poluopustjelo selo u unutrašnjosti otoka Hvara koje po mnogočemu dijeli sudbinu mnogih otočnih naselja, ali i čitavih otoka. Selom dominira crkva Sv. Jurja iz 16 stoljeća.
Iako će vam neka starica ovdje možda reći kako u Gdinju nema ničega, tome nije tako. Selo kao da je uspavano, a svaka stara kuća, pa bila ona napuštena i oronula, govori o tipičnom otočnom načinu života svojom gradnjom i detaljima. Nadajmo se da će se iz dvorišta kuća ponovo čuti malo više dječjeg smijeha.
HVAR
Hvar je jedno od najljepših mjesta na Zemlji. Tkogod je ikada bio u Hvaru učinio je to ponovo i uvijek mu se vraćao. Teško je reći što je to što toliko očarava u Hvaru da se i u mladosti i u starosti ovdje osjećate lijepo i opušteno. Treba doći, vidjeti, omirisati, upiti svim čulima ...
Povijest počinje u mlađem kamenom dobu, dok kasniji tragovi navode i na prisutnost Ilira. Arheolozi i danas dvoje o mogućnosti da je mitska Harakleja bila baš na ovom mjestu, ali ono što je potvrđeno jest prisutnost grčkih, pa potom rimskih naselja. Svoj procvat Hvar doživljava u srednjem vijeku kada Hvara dobiva konture pravog grada i kada je 1450. godine završen kompleks obrambenih zidina koje su okruživale grad. Iznad grada dominira snažna utvrda koju danas zovu Fortica ili Španjola. Pod takvom zaštitom grad se razvijao i gradio planski tako da je formiran i prostrani gradski trg na kojem se nalazi s jedne strane katedrala Sv. Stjepana, a sa druge Arsenal sa najstarijim kazalištem u Europi iz 1612. godine. Franjevački samostan Gospe od Milosti gradi se izvan grada, pa je zbog toga i fortificiran. Brojni su spomenici još unutar grada, čija je bogata povijest utjecala i bila tijesno isprepletena sa povijesti ovoga dijela Mediterana.
Pred Hvarom su se razmjestili Pakleni otoci, arhipelag malih nenastanjenih otoka pokrivenih gustom borovom šumom. Ime su dobili po paklini, borovoj smoli, koja je ovdje prikupljana i korištena u brodogradnji. Danas nitko više ne dolazi zbog smole, ali zato brojni turisti ovdje svakodnevno pronalaze svoj kutak raja. IVAN DOLAC
Uz cestu po južnom dijelu otoka, nasuprot otoka Šćedra smjestilo se selo Ivan Dolac. Idilično malo hvarsko seoce smješteno je među vinogradima najkvalitetnijih sorti vinove loze, pa je tako i Ivan Dolac svjetski poznat po vrhunskim vinima, ali i lijepim plažama.
JAGODNA
Podno ceste koja prati južnu stranu otoka od Zavale do Svete Nedjelje nalazi se Jagodna. Neveliko je ovo naselje koje je danas posvećeno turizmu i vinogradarstvu. Sa ceste se treba spustiti kroz lijepu borovu šumu do auto kampa ispod kojeg se nalaze neke od najljepših plažica otoka Hvara, zbog kojih ćete se sigurno vraćati kad god vam se za to pruži prilika, jer ćete imati osjećaj da ste tu pronašli svoj dio raja.
JELSA
Mjesto se razvilo u 13. stoljeću kao luka sela Pitve u unutrašnjosti otoka, oko 3 km udaljenog. Kuće se se gradile oko dviju crkava Sv. Mihovila, na sjevernoj strani uvale, te Sv. Ivana, na južnoj strani. U dnu uvale dugo je stajala močvara, koja je isušena i nasuta sredinom 19. stoljeća.Upravo je to bilo vrijeme najvećeg procvata Jelse, kada je razvijena i respektabilna flota jedrenjaka.
Mjestom dominira crkva Sv. Marije koja je dijelom utvrđena još početkom 16. stoljeća, pa je tako uspješno odoljela napadu dijela turske flote koja je poharala čitav Hvar, a oduprijela mu se još samo utvrda Tvrdalj Petra Hektorovića u Starom Gradu. Svud uokolo Jelse razasuti su brojni dokazi življenja u ovom dijelu otoka još od 3. stoljeća prije Krista. To ne čudi, jer je Jelsa na istočnom kraju plodnog polja, koje je na zapadu omeđeno Starim Gradom. Danas se ovdje živi kao i drugdje na otoku: ribolov, turizam, uzgoj maslina i vinove loze. Ovdašnja vinova loza rađa oduvijek dobrim rodom, te se u Jelsi pravi dobro vino, koje privlači mnoge goste pogotovo tijekom popularne Fešte vina. MILNA
Otok Hvar nema puno šljunčanih uvala, a Milna je u jednoj od najljepših sa prelijepom plažom. Nalazi se oko 5 km istočno od Hvara i nova cesta između Hvara i Starog Grada zasigurno će doprinjeti širenju naselja. Nekoliko malih restorana sabilo se u istočnom dijelu uvale, dok je u njenom zapadnom dijelu barokni ljetnjikovac obitelji Ivanić, uz koji je danas i auto kamp u sasvim drugačijem stilu.
PITVE 
Na putu od Jelse prema južnoj strani otoka na nekoliko kilometara od mora nalazi se selo Pitve. Ovo je najljepše selo na otoku, koje je ujedno gotovo u potpunosti sačuvalo svoje oblike otočne ruralne sredine. Iako dijelom napušteno ponovo se vraća interes za život u slikovitim Pitvama. Zbijene kamene kuće na brijegu okružene su bogatim vinogradima, maslinicima i malim poljima ružmarina i lavande. Nedaleko iza sela je i ulaz u tunel kroz koji vodi jedini cestovni put za južnu stranu otoka i sela Zavala, Ivan Dolac, Jagodna i Sveta Nedjelja. Tunel je dužine 1400m i vrlo je uzak tako da se dva vozila ne mogu mimoići u tunelu. STARI GRAD 
Sa grčkog otoka Parosa još uz davnoj antici doselili su se ljudi koji su podigli ovdje svoj novi dom, te mu dali ime Pharos. Pharos se razvio u jednu od najbogatijih kolonija na Jadranu, te se u arhitektonskom smislu pretvorio u pravu razvijenu urbanu sredinu, koja je pratila pravilan geometrijski raspored grada i polja. Na tom osnovu Rimljani su nastavili život, a nalazi potvrđuju kontinuitet života i u ranokršćanskom, starohrvatskom i romaničkom periodu. To čini današnji Stari Grad jednim od najbogatiji arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj i na Mediteranu. Najvažniji spomenici Starog Grada su fortificirani samostan dominikanaca Sv. Petra Mučenika, crkve Sv. Nikole, Sv. Jerolima, Sv. Ivana i Sv. Roka, župna crkva Sv. Stjepana Pape, Kiklopske zidine (ostaci obrambenih zidina iz antičkog doba), dok je najpoznatiji spomenik Tvrdalj. To je utvrđeni dom Petra Hektorovića iz 16. stoljeća, najpoznatijeg hvarskog pjesnika. Hektorović je kao veliki mislilac svog vremena sagradio ovo zdanje u čijem svakom uglu postoji određena simbolika, natpis ili priča. Središnji dio je prekrasan ribnjak iza kojeg se nalazi prostrani perivoj.
Izuzetan pogled na Stari Grad i na čitavo starogradsko polje pruža se sa uzvisine Glavica, odatle se jasno vidi kako je pravilno podijeljeno i obrađivano kako još prije dva i pol tisućljeća tako i danas. SUCURAJ 
Najistočnije naselje otoka Hvara ribarskog je karaktera, te je najbliže kopnu. Kroz čitav srednji vijek nosilo je naziv Plame dok je ime Sućuraj dobilo po ostacima crkvice Sv. Jurja iz 1331. godine. Uvučeno je u duboku uvalu u kojoj je svakodneno gnijezdi mala ribarska flota. Stanovnici su oduvijek bili okrenuti moru i stočarstvu, kako u ovom dijelu otoka nema plodnih polja, dok je danas jedna od važnijih djelatnosti i turizam. Blizina kopna činila je Sućuraj oduvijek strateški važnim, pa je tako sagrađena i barokna utvrda Sv. Jurja koja je nadgledala promet kanalom između otoka i kopna. Srušena je, nažalost, tijekom Drugog svijetskog rata. Ovdje stanovništvo govori pretežno štokavskim narječjem, za razliku od ostatka otoka gdje prevladava čakavština. Posljedica je to naseljavanja sa kopna za vrijeme turskih osvajanja iz 17. stoljeća, kada je ovdje došao veći broj izbjeglica na čelu sa franjevcima koji ovdje grade i crkvu Sv. Ante. SVETA NEDJELJA 
Jedinom cestom koja ide uz južnu stranu otoka Hvara, na samom njenom istočnom kraju, smjestilo se selo Sveta Nedjelja. Zavojiti put ovdje završava podno Svetog Nikole, najvišeg vrha otoka. Naselje se smjestilo ispod špilje koja je bila nastaljena još u mlađem kamenom dobu i uz koju su vezani brojni mitovi. Na strmim padinama se stoljećima uzgajaju vrhunske sorte vinove loze od kojih se prave najbolja hvarska crna vina.
SVIRCE 
Selo se nalazi pored polja na padinama brijega Gorice. Nastalo je kao dio susjednog Vrbanja, ali se s vremenom formiralo u zasebnu zajednicu koja je sagradila vrlo lijepu župnu crkvu Sv. Magdalene. Postoji nekoliko lijepih primjera otočne ruralne arhitekture od kojih vrijedi posebno istaknuti seoski trg sa crkvicom Sv. Marije i kuću obitelji Šimunić.
VELO GRABLJE 
Ispod stare ceste između Starog Grada i Hvara u udolini smjestilo se Velo Grablje. Nastalo je početkom 16. stoljeća, kad i Brusje, kao selo plemićkih obitelji Ozora i Gazara. Poznato je po uzgoju meda, lavande, vina i maslinovog ulja, iako brojni napušteni vinogradi i maslinici govore u znatno intenzivnijem bavljenju poljoprivredom u prošlim vremenima.
VIRA 
Uvala Vira nalazi se na svega nekoliko kilometara udaljena od grada Hvara i najzapadnije je naselje na otoku. U blizine uvale postojala je u davna vremena ilirska utvrda i naselje, a u uvali sjeverna luka tog naselja, a dok je južna vjerovatno bila u uvali Hvara.
Vira danas nije osobito naseljena usprkos postojanju trajektnog pristaništa, koje je od prije nekoliko godina zatvoreno za trajektni promet, a luka prepuštena na korištenje ribarskim brodovima. VRBANJ
Ovo je najveće selo otoka Hvara čiji su se stanovnici oduvijek bavili poljoprivredom i stočarstvom. Vrbanj je dom Matije Ivanića, legendarnog vođe pučke bune iz 1510. godine koja je potresala Hvar punih 5 godina, dok je nisu Mlečani krvavo ugušili. Župna crkva Sv. Duha sagrađena je još u 15. stoljeću i u sebi krije mnoge vrijedne predmete sakralne baštine, te je jedna od najljepših na otoku. Pored crkve se nalazi zvonik sa koje pogled seže do Jelse i do susjednog otoka Brača. VRBOSKA 
Putnik namjernik će zasigurno ostati iznenađen prizorom koji će zateći kada zađe u Vrbosku na otoku Hvaru: nasred otoka morski kanal, a u njemu mali otok. Nit je kanal kanal, nit je otok otok, već se priroda malo poigrala, pa je more duboko uvukla u uvalu Vrboske i ostavila u dnu te uske vijugaste uvale jednu hrid obraslu borovima. Zbog stalne promjene plime i oseke more "teče" malo u jednom, malo u drugom smijeru.
Mjesto se razvilo u 15. stoljeću kao povremeno naselje Vrbanja, Svirča, Vrisnika i Pitvi. Izgradnjom crkve Sv. Marije 1465. godine ljudi počinju i stalno živjeti ovdje, a s vremenom se uz crkvu gradi i luka. Uskoro se gradi još jedna crkva Sv. Lovrinca i to zbog težnje dijela puka za odvajanjem od matične crkve u Vrbanju.
Nedugo nakon toga Vrboska je gotovo uništena u napadu Mletačke flote, u znak odmazde za pučku pobunu na čijem je čelu bio Matija Ivanić iz Vrbanja. Kako je Matija Ivanić imao svoje brodove i istomišljenike u Vrboskoj Mlečanima je to bilo dovoljno da se osvete čitavom mjestu. Još jedan krvavi prepad 1571. godine od strane odmetnutog dijela turske flote sa Uluz-Alijom na čelu bio je konačno razlog da se ponešto napravi i na obrani mjesta. Tako je crkva Sv. Marije utvrđena i dobila jedinstven i neobičan oblik utvrđene crkve. Mjesto danas živi od ribolova i turizma, čemu uvelike pomaže izgradnja ACI marine i kompleksa hotela. ZAVALA 
Po izlasku iz tunela koji spaja ovaj dio otoka Hvara sa ostatkom otoka otvorit će vam se pogled na selo Zavala. Najistočnije je to naselje na južnoj strani otoka, koja prema istoku prelazi u vrlo strm i nepristupačan predio. Zavala je naselje koje su tek otkrili novovjeki nomadi turisti, koje je očarala predivna priroda, posebice zavalska plaža. Kažu da u Zavali prave i najbolja bijela vina na otoku, tako da imate dovoljno razloga za stalna vraćanja.
Nasuprot Zavale se nalazi otok Šćedro, poznato sigurno utoćište za brojne moreplovce kroz prošlost. Iako nenaseljen oduvijek je bio važan Hvaranima zbog bogatih vinograda, pašnjaka i kamenoloma. |